U svakodnevnom životu često usvajamo navike koje deluju bezazleno, ali mogu imati ozbiljne posledice po zdravlje. Jedna od njih je trljanje očiju, postupak koji mnogi rade automatski, naročito ujutru, tokom alergija ili kada osećaju suvoću i svrab.
Blagi pritisak na kapke može doneti trenutni osećaj olakšanja, ali oftalmolozi upozoravaju da trljanje očiju može da poveća rizik od infekcija, ošteti sitne krvne sudove i dugoročno naruši vid. Posebno su sklone ovoj navici osobe sa suvim okom, sezonskim alergijama i blefaritisom, odnosno upalom ivica kapaka.
Rizik od ozbiljnih oštećenja
Stručnjaci ističu da postoje dokazi koji povezuju često trljanje očiju sa razvojem keratokonusa, ozbiljnog oboljenja rožnjače koje dovodi do njenog stanjenja i nepravilnog oblika. Kod ovih pacijenata može se razviti astigmatizam, a vid se često mora korigovati naočarima ili tvrdim kontaktnim sočivima. Iako se napredovanje bolesti može usporiti, već nastale promene najčešće su trajne.
Shutterstock/LightField Studios

Trljanje očiju može da poveća i očni pritisak, zbog čega se posebno ne preporučuje osobama koje imaju glaukom ili koriste terapiju za njegovo lečenje. Kod kratkovidih osoba ova navika može dodatno da oslabi vid, a u nekim slučajevima dolazi i do pucanja sitnih krvnih sudova, što daje utisak "krvavih" očiju, prenosi tportal.
Kako ublažiti nelagodnost bez trljanja
Umesto trljanja, stručnjaci savetuju nežno lupkanje prstima po kosti oko očiju, čime se podstiče cirkulacija i smanjuje otok. Kod svraba i peckanja, hladan oblog može brzo doneti olakšanje i smanjiti upalu.
Shutterstock/Photoroyalty

Ako provodite mnogo vremena ispred ekrana, svesno treptanje i kratke pauze pomažu u smanjenju suvoće. Boravak u klimatizovanim prostorijama dodatno isušuje oči, pa se preporučuje ovlaživač vazduha ili upotreba veštačkih suza.
Iako je trljanje očiju navika koje se teško menja, svesnim trudom i brigom o higijeni ruku moguće je smanjiti rizik i sačuvati zdravlje očiju na duge staze.
Komentari (0)