Rani znaci demencije mogli bi se otkriti rutinskim pregledima oka i do 20 godina pre nego što se pojave simptomi, prema novoj studiji. Optičari bi mogli da uoče karakteristične znake Alchajmerove bolesti i drugih oblika ovog iscrpljujućeg stanja u narednih nekoliko godina samo gledajući u oči pacijenata, kažu naučnici.
Američki istraživači su povezali abnormalne promene u sitnim krvnim sudovima mrežnjače miševa sa uobičajenom genetskom mutacijom za koju se zna da povećava rizik od Alchajmerove bolesti - najčešćeg oblika demencije. Rezultati, objavljeni u časopisu "Alchajmer i demencija" (Alzheimer's and dementia), nadovezuju se na prethodni rad istog tima u Džekson laboratoriji (JAX) sa sedištem u Mejnu, koji je pronašao slične vaskularne promene u mozgu miševa, piše Miror (Mirror).
Studija je povezala abnormalnosti u specifičnim ćelijama mrežnjače sa rizikom od rane demencije, što, prema rečima istraživačkog tima, potvrđuje tvrdnju da je mrežnjača "moćan biomarker" za Alchajmerovu bolest i druge demencije. Ko-rukovodilac studije, dr Alajna Regan, neuronaučnik JAX-a, rekla je:
- Ako ste na pregledu kod optometriste ili oftalmologa i oni mogu da vide neobične vaskularne promene u mrežnjači, to bi potencijalno moglo da predstavlja nešto što se dešava i u vašem mozgu, što bi moglo biti veoma informativno za ranu dijagnostiku.

shutterstock.com/Ground Picture
Ona je objasnila da, pošto je mrežnjača deo centralnog nervnog sistema, naučnici je često vide kao produžetak mozga koji deli u suštini isto tkivo. Zato promene u krvnim sudovima mrežnjače mogu dati rane tragove o zdravlju mozga i bolestima poput Alchajmerove bolesti.
- Mrežnjača je u suštini vaš mozak, ali je mnogo pristupačnija jer je zenica samo rupa i možemo da vidimo stvari. Sve ćelije su veoma slične, svi neuroni su prilično slični, sve imune ćelije su slične i ponašaju se slično pod pritiskom ako ste bolesni - rekla je ona.
Istraživači su proučavali miševe sa mutacijom pod nazivom MTHFR677C>T, koja se nalazi kod čak 40 odsto ljudi. Otkrili su da su mrežnjače miševa imale uvijene krvne sudove, sužene i otečene arterije i manje grananja krvnih sudova već sa šest meseci starosti.
Tim je rekao da to odražava slične promene u mozgu povezane sa lošim protokom krvi i povećanim rizikom od kognitivnog pada. Dr Regan je rekla da krvni sudovi koji izgledaju više uvijeni i petljasti nego normalno mogu signalizirati probleme sa visokim krvnim pritiskom, jer suženo tkivo ograničava transport hranljivih materija i kiseonika.
- Možemo videti ove talasaste krvne sudove u mrežnjačama, što se može javiti kod ljudi sa demencijom. To govori o sistemskom problemu, a ne samo o problemu specifičnom za mozak ili mrežnjaču. Mogao bi to biti problem sa krvnim pritiskom koji utiče na sve - objasnila je ona.

Shutterstock/Robert Kneschke
Studija iste grupe iz 2022. godine otkrila je slične vaskularne promene u mozgu miševa sa istom MTHFR677C>T mutacijom, ističući vezu između vaskularnog zdravlja u mrežnjači koja podseća na ljudske bolesti.
- Ovi miševi imaju manje krvnih sudova u korteksu i smanjen protok krvi u mozak. Ove promene su suptilne, ali su tu - dr Regan.
Istraživači su takođe otkrili promene u obrascima proteina i u mozgu i u mrežnjači. Pronašli su poremećaje u načinu na koji ćelije proizvode energiju, uklanjaju oštećene proteine i održavaju strukturu i potporu krvnih sudova, nudeći važne tragove o tome kako mutacija MTHFR677C>T utiče na oko.
Dr Regan kaže da nalazi takođe podržavaju rastuću teoriju da zdravlje krvnih sudova igra "centralnu" ulogu u neurodegenerativnim bolestima.
- Mnogo ovih molekularnih promena se dešava zajedno, što sugeriše da ovi sistemi u mozgu i tkivu mrežnjače rade zajedno - objasnila je ona.
Dr Regan kaže da, iako je potrebno više studija kako bi se bolje razumelo kako vaskularno zdravlje u mrežnjači utiče na rizik od demencije, novi uvidi imaju "važne" implikacije za ljude sa ovim genetskim faktorom. Na primer, studija je takođe pokazala uticaj pola i starosti, pri čemu su ženke miševa pokazale lošije ishode.
Do 12 meseci, pokazale su smanjenu gustinu i grananje krvnih sudova, što ističe progresivne vaskularne promene. Slično tome, žene češće razvijaju demenciju od muškaraca, prema Svetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO). Pratite Srećne na instagramu
Budi deo Srecne.rs zajednice.
BONUS VIDEO:
Komentari (0)