Atrijalna fibrilacija (AF) je najčešća ozbiljna srčana aritmija koja pogađa milione ljudi širom sveta, a često prolazi neprimećeno dok ne izazove ozbiljne komplikacije. Stručnjaci upozoravaju da ova poremećena srčana aktivnost značajno povećava rizik od moždanog udara, a pravovremeno prepoznavanje simptoma može spasiti život.
AF nastaje kada gornje srčane komore kucaju nepravilan i često brz ritam, što ometa normalan protok krvi i može dovesti do stvaranja krvnih ugrušaka. Ako ugrušak dospe u mozak, posledica može biti moždani udar. Statistike pokazuju da ljudi sa atrijalnom fibrilacijom imaju pet puta veći rizik od moždanog udara u odnosu na osobe bez ove aritmije.
Simptomi AF mogu biti suptilni ili se pojaviti naglo.
shutterstock_New Africa

Među najčešćim znakovima su ovi:
- nepravilni ili ubrzani otkucaji srca
- osećaj lupanja u grudima
- slabost
- vrtoglavica
- kratkoća daha
- zamor pri minimalnom naporu
U nekim slučajevima, atrijalna fibrilacija može biti potpuno asimptomatska, što je čini posebno opasnom.
Lekari ističu da su redovni pregledi ključni, naročito kod osoba starijih od 65 godina ili onih sa visokim krvnim pritiskom, dijabetesom, prekomernom težinom ili srčanim bolestima. Dijagnoza se postavlja EKG-om, a u pojedinim slučajevima lekar može preporučiti i dugotrajno praćenje ritma srca.
Prevencija i pravovremeno reagovanje su ključni. Osobe koje prepoznaju simptome i obrate se lekaru na vreme značajno smanjuju rizik od ozbiljnih posledica, uključujući moždani udar. Atrijalna fibrilacija nije samo srčana nepravilnost, to je ozbiljna zdravstvena pretnja koja zahteva pažnju i brigu.
Komentari (0)