Medicina

Prva CIGARETA može vam uništiti život: Evo šta vam niko ne kaže o nikotinskoj ZAVISNOSTI i raku i kako možete da se spasite

Nikotin deluje za samo 20 sekundi, izazivajući zavisnost i opasne promene u organizmu

Slika Autora
byIvana Đukić

13.03.2026 17:01

Prva CIGARETA može vam uništiti život: Evo šta vam niko ne kaže o nikotinskoj ZAVISNOSTI i raku i kako možete da se spasite
Shutterstock/New Africa

Ta prva cigareta može da dovede do doživotne zavisnosti, ali i do raka, moždanog udara i srčanog udara. 

Pušenje je loše za vas i ne bi trebalo da pušite. To već znate: učili ste o tome u školi, čuli na televiziji i radiju, od lekara, pa čak i pročitali iz upozorenja na paklicama cigareta. Ipak, vredi da to znanje ponavljate iz najmanje dva razloga.

Prvi je što cigareta "na brzinu" ispred kafića nije samo dugoročna kocka sa zdravljem - ona može odmah da pogorša kvalitet života. Drugi razlog je što su cigarete i dalje neverovatno zavisničke.

Neka istraživanja pokazuju da čak dve trećine ljudi koji probaju cigaretu barem privremeno postanu svakodnevni pušači. Istovremeno, jedno nedavno istraživanje u Velikoj Britaniji pokazalo je da je manje od petine pušača koji pokušaju da ostave cigarete zaista uspelo u tome.

Shutterstock shisu_ka

Neki ljudi i po 100 puta pokušavaju da ostave cigarete pre nego što im pođe za rukom

Procene govore da ljudi u proseku pokušaju da prestanu da puše od šest pa čak do više od sto puta pre nego što im to zaista pođe za rukom.

Šta zapravo čini cigarete toliko teškim za ostavljanje - i šta to znači za one koji žele da prestanu?

Kako nikotin utiče na telo

- Prva stvar koja se dešava kada zapalite cigaretu jeste da u pluća udahnete štetnu mešavinu nikotina, iritansa i kancerogenih supstanci - objašnjava Lajon Šahab, profesor kliničke psihologije na Univerzitetskom koledžu u Londonu.

Ta mešavina "omamljuje" cilije - sitne dlačice koje oblažu disajne puteve i pomažu u čišćenju pluća - pa one počinju da rade mnogo slabije.

U isto vreme, nikotin se veoma brzo apsorbuje u plućima, ulazi u krvotok i zatim stiže do mozga. Upravo tada se javlja prijatan osećaj - i to je ključni mehanizam koji održava zavisnost.

Nikotin aktivira centre nagrade u mozgu. Već 10 do 20 sekundi nakon prvog udaha počinje oslobađanje dopamina i serotonina - hemikalija koje izazivaju osećaj zadovoljstva.

- Da je potrebno nekoliko sati da se dopamin oslobodi, ljudi verovatno nikada ne bi postali zavisni - kaže profesor Šahab.

Istovremeno, nikotin stimuliše nadbubrežne žlezde, koje u krvotok oslobađaju adrenalin i noradrenalin, hormone povezane sa reakcijom "bori se ili beži". To izaziva kratkotrajan osećaj energije i uzbuđenja.

Nivo nikotina u krvi dostiže vrhunac nakon nekih 20 minuta, a zatim počinje da opada.

Zašto se želja za cigaretom brzo vraća

- Simptomi apstinencije javljaju se veoma brzo jer je poluživot nikotina, odnosno vreme potrebno da telo razgradi polovinu supstance oko dva sata - objašnjava profesor Šahab.

U međuvremenu, kod većine pušača receptori za dopamin postaju manje osetljivi. Zbog toga se očekuje osećaj zadovoljstva koji zapravo ne dolazi u istoj meri kao ranije.

Rezultat je da osećaj zadovoljstva vrlo brzo nestaje.

- Ljudi često kažu da se osećaju bolje kada zapale cigaretu, ali to je zapravo pogrešno tumačenje. Pušenje vas samo vraća na osnovni nivo raspoloženja na kojem biste bili da nikada niste ni počeli da pušite - kaže prof. Šahab.

Pušenje i mentalno zdravlje

Zbog ovih stalnih ciklusa nikotina i apstinencije, pušači su zapravo često u stanju blage krize ako nemaju cigaretu.

Veza između pušenja, anksioznosti i depresije je složena.

Shutterstock Lanevskyi

Iako svi znaju koliko je teško - prestanak je ipak moguć

Ljudi koji već imaju probleme sa mentalnim zdravljem češće počinju da puše, ali istraživanja pokazuju i da prestanak pušenja može relativno brzo da poboljša mentalno zdravlje.

Šta sve pušenje radi organizmu

Lista štetnih posledica pušenja je duga:

  • lošije reproduktivno zdravlje
  • problemi sa zubima i desnima
  • veći rizik od moždanog i srčanog udara
  • veći rizik od dijabetesa tipa 2 i upale pluća
  • slabljenje kostiju i imuniteta
  • ubrzano starenje i pad kognitivnih funkcija

Crvena krvna zrnca takođe "više vole" ugljen-monoksid iz dima nego kiseonik. To znači da tkiva dobijaju manje kiseonika, što kratkoročno može da izazove nedostatak daha, a dugoročno dodatno opterećuje srce.

Krvni sudovi postaju krutiji, a unutrašnji zidovi arterija se oštećuju, što olakšava taloženje masnih naslaga.

Cilije u plućima mogu čak i da potpuno odumru - iako se delimično mogu oporaviti nakon prestanka pušenja.

Najveći rizik - rak

- Nikada ne možete znati koja količina pušenja će da izazove nepopravljivo oštećenje DNK koje dovodi do raka - kaže Šahab.

On to poredi sa ruskim ruletom.

- Neki ljudi puše 50 godina i tek ih 200.000. cigareta dovede do bolesti. Kod drugih se oštećenja javljaju mnogo ranije - kaže lekar.

Statistika je jasna: pušači u proseku umiru oko 10 godina ranije od nepušača, a bolesti povezane sa starenjem javljaju im se ranije.

Dobra vest - telo može da se oporavi

Mnoge posledice pušenja mogu da se ublaže ili čak preokrenu nakon prestanka.

Vidljive promene, poput boljeg izgleda kože i daha, pojavljuju se relativno brzo, dok se zdravlje srca i pluća postepeno oporavlja tokom vremena.

Ali da bi se to desilo, potrebno je - da prestanete.

Koji su najbolji načini za prestanak pušenja

Prema analizi iz 2023. godine, najmanje uspeha ima metoda " nagli prestanak" - bez ikakve pomoći.

Od 100 ljudi koji pokušaju da prestanu na ovaj način - uspe svega šest.

Nikotinski flasteri imaju nešto bolji rezultat: oko 9 od 100 ljudi uspeva da prestane, a oko 12 od 100 ako se koriste u kombinaciji sa drugim metodama.

Shutterstock sergey kolesnikov

Elektronske cigarete mogu da izazovu novu "lošu naviku"

Najefikasnijim se smatraju: 

  • elektronske cigarete (vejpovi)
  • lekovi na recept vareniklin i citizin

Elektronske cigarete pomažu jer zadržavaju ritual "puš - pauze", ali bez katrana i ugljen-monoksida iz duvana. Međutim, i same mogu da stvore novu naviku.

Lekovi poput vareniklina i citizina deluju tako što se vezuju za receptore u mozgu na koje se inače vezuje nikotin. Oni oslobađaju dopamin i serotonin, pa su simptomi krize blaži.

Postoji još jedan efekat: kada osoba ipak zapali cigaretu, ne dobija osećaj zadovoljstva, jer su receptori već zauzeti. Na taj način se prekida psihološka veza između navike i osećaja nagrade.

Ipak, čak i uz ove metode, šansa za uspeh je oko 14 odsto.

Najvažnija poruka

- Pušenje je izuzetno zavisničko - prema nekim merilima čak i više nego heroin ili kokain -  kaže profesor Šahab, a prenosi Gardijan

Ali on ima i važan savet: 

- Nemojte odustati od pokušaja da ostavite cigarete. Dozvolite sebi da ne uspete - i pokušajte ponovo. I zapamtite: svi vole onoga ko uspe da ostavi cigarete - zaključuje Šahab.

BONUS VIDEO: 

 

Komentari (0)