Srčani udar ne mora uvek biti praćen jakim bolom u grudima i dramatičnim simptomima. Kako upozorava kardiolog Tim Chico, čak trećina svih infarkta spada u tzv. tihe slučajeve, koji mogu proći gotovo neprimećeno.
U takvim situacijama dijagnoza se često postavlja tek nedeljama, mesecima ili čak godinama kasnije, najčešće tokom rutinskih pregleda ili kada se pojave problemi poput bola u grudima ili otežanog disanja. Mnogi pacijenti nisu ni svesni da su preživeli srčani udar dok dodatne analize, poput EKG-a i laboratorijskih testova, ne pokažu suprotno.
Simptomi tihog infarkta često su blagi i nespecifični. Mogu uključivati umor, bolove u mišićima, leđima ili vilici, kao i probavne smetnje koje podsećaju na grip. Upravo zbog toga mnogi ove znake zanemaruju ili ih pripisuju bezazlenijim stanjima.
Shutterstock/pikselstock

Najveći problem je što izostanak pravovremene dijagnoze znači i kašnjenje terapije, što može dovesti do većeg oštećenja srčanog mišića i povećati rizik od novog, težeg infarkta. Posebno ugrožene grupe su starije osobe, koje često ignorišu blage simptome, kao i osobe sa dijabetesom. Kod njih bol u grudima može izostati zbog oštećenja nerava, što dodatno otežava prepoznavanje problema.
Lekari savetuju redovne kontrole, naročito kod osoba sa povišenim krvnim pritiskom, visokim holesterolom ili dijabetesom. Zdrav način života i pravovremena reakcija na simptome ostaju ključni za očuvanje zdravlja srca.
Klasični znaci srčanog udara i dalje su signal za hitnu pomoć i ne smeju se ignorisati, kao što su:
- jak bol i pritisak u grudima
- otežano disanje
- znojenje
- mučnina
- vrtoglavica
Komentari (0)