Svake godine hiljade ljudi u Srbiji završi u bolnici zbog srčanog udara, a podaci pokazuju da se jedan infarkt u proseku dogodi na svakih pet do 10 minuta. Iako se uzroci često vezuju za dugogodišnje zdravstvene probleme, stručnjaci upozoravaju da ključnu ulogu može imati i naizgled bezazlena jutarnja navika.
Prema rečima dr Sane Sadoksaj, prvih nekoliko minuta nakon buđenja presudni su za zdravlje srca. Ona objašnjava da telo tada prirodno prolazi kroz nagli porast hormona stresa, pre svega kortizola, dok istovremeno rastu krvni pritisak i srčana frekvencija. Upravo u tom trenutku, način na koji započinjemo dan može napraviti veliku razliku.
Najveći problem, ističe ona, nastaje kada ljudi ostanu nepomični u krevetu. Mnogi odmah posegnu za telefonom i provode vreme skrolujući bez ikakvog pokreta, produžavajući stanje povišenog stresa u organizmu. Kod osoba koje već imaju faktore rizika, poput ateroskleroze, povišenog pritiska ili sklonosti ka stvaranju krvnih ugrušaka, ovakvo ponašanje može dodatno povećati verovatnoću srčanog udara.
shutterstock.com/STEKLO

U Srbiji između 165.000 i 200.000 ljudi živi sa srčanom slabošću, koja se često manifestuje umorom, otežanim disanjem i smanjenom izdržljivošću. Ipak, uz pravovremeno reagovanje i adekvatnu terapiju, ove tegobe mogu se držati pod kontrolom.
Stručnjaci naglašavaju da rešenje ne mora biti komplikovano. Već pet do sedam minuta lagane aktivnosti nakon buđenja, poput istezanja, kratke šetnje ili vežbi disanja, može značajno poboljšati cirkulaciju, stabilizovati nivo šećera u krvi i smanjiti opterećenje na srce. Ove male promene posebno su važne za osobe sa viškom kilograma, dijabetesom ili problemima sa disanjem.
Kada je reč o simptomima srčanog udara, najčešće se javljaju bol ili pritisak u grudima, nelagodnost koja se širi u levu ruku, vilicu ili leđa, vrtoglavica, znojenje, mučnina i kratak dah. U takvim situacijama neophodno je odmah pozvati hitnu pomoć.
Prevencija ostaje najvažniji korak u očuvanju zdravlja. Prestanak pušenja, održavanje zdrave telesne težine i uravnotežena ishrana bogata vlaknima, voćem i povrćem mogu značajno smanjiti rizik. Uz to, preporučuje se najmanje 150 minuta umerenih fizičkih aktivnosti nedeljno, što doprinosi boljem radu srca i celokupnom zdravlju organizma, a o tome piše i Miror (Mirror).
Komentari (0)