Ako imate problema sa stajanjem na jednoj nozi, to može biti znak nečega ozbiljnijeg od obične nespretnosti. Istraživanje međunarodne grupe stručnjaka iz Brazila, Ujedinjenog Kraljevstva, SAD, Australije i Finske pokazalo je da su osobe srednje i starije životne dobi koje ne mogu da održe ravnotežu na jednoj nozi deset sekundi izložene gotovo dvostruko većem riziku od smrti u narednih deset godina.
Zapanjujući rezultati istraživanja, objavljeni u časopisu British Journal of Sports Medicine, ukazuju na to da bi ovaj jednostavan test mogao postati važan deo rutinskih zdravstvenih pregleda. Nakon analize podataka i uzimanja u obzir godina, pola i postojećih zdravstvenih stanja, naučnici su utvrdili da je neuspeh na testu povezan sa čak 84 odsto većim rizikom od smrti iz bilo kog uzroka.
Ko je učestvovao u studiji
Studija je pratila 1.702 učesnika, muškarce i žene starosti od 51 do 75 godina, tokom prosečnog perioda od sedam godina. Na početku istraživanja svi učesnici su zamoljeni da stoje na jednoj nozi deset sekundi bez dodatne potpore.
Shutterstock

Rezultati su bili iznenađujući skoro svaka peta osoba (20,4 odsto) nije uspela da prođe test.
Rizik raste sa godinama
Očekivano, procenat neuspeha rastao je s godinama. U starosnoj grupi od 51 do 55 godina test nije prošlo manje od pet odsto učesnika, dok je u grupi od 66 do 70 godina taj procenat porastao na gotovo 37 odsto.
Među najstarijim učesnicima, uzrasta od 71 do 75 godina, više od polovine (oko 54 odsto) nije moglo da održi ravnotežu, što znači da su imali čak 11 puta veće šanse za neuspeh u odnosu na one koji su bili 20 godina mlađi.
Velika razlika u smrtnosti
Tokom sedmogodišnjeg praćenja preminula su 123 učesnika. Razlika u smrtnosti između dve grupe bila je izrazita. Među onima koji nisu uspeli da prođu test umrlo je 17,5 odsto ispitanika, dok je u grupi koja je uspešno održala ravnotežu preminulo svega 4,6 odsto.
Najčešći uzroci smrti bili su rak (32 odsto), kardiovaskularne bolesti (30 odsto), bolesti disajnog sistema (devet odsto) i komplikacije povezane sa KOVID-19 (sedam odsto). Ipak, nije bilo značajnih razlika u uzrocima smrti između grupa - presudna je bila loša ravnoteža, bez obzira na konkretnu bolest.
Zašto je ravnoteža toliko važna
Za razliku od aerobne kondicije ili mišićne snage, ravnoteža se obično dobro održava sve do šeste decenije života, kada počinje naglo da slabi. Zbog toga predstavlja snažan pokazatelj opšteg zdravstvenog stanja i takozvane krhkosti organizma (frailty).

shutterstock_Inside Creative House
Ravnoteža je složena funkcija koja zahteva savršenu saradnju više telesnih sistema, vida, unutrašnjeg uha, mišićne snage i propriocepcije, odnosno osećaja položaja sopstvenog tela u prostoru.
Istraživanje je pokazalo da su osobe koje nisu prošle test u proseku bile lošijeg zdravstvenog stanja, sa većim procentom gojaznosti, srčanih bolesti, visokog krvnog pritiska i nepovoljnim masnoćama u krvi. Posebno zabrinjava podatak da je dijabetes tipa 2 bio tri puta češći u toj grupi.
Kako da sami isprobate test
Istraživači predlažu da test postane deo rutinskih pregleda jer je brz, bezbedan i ne zahteva nikakvu opremu. Test možete isprobati i kod kuće, ali uz oprez.
Stanite bosi pored stabilnog stola ili zida kako biste mogli da se pridržite ako izgubite ravnotežu. Ruke držite opuštene uz telo, a pogled usmerite pravo ispred sebe. Podignite jednu nogu i prednji deo stopala prislonite uz zadnji deo potkolenice noge na kojoj stojite. Pokušajte da izdržite u tom položaju punih deset sekundi. Dozvoljena su do tri pokušaja, na bilo kojoj nozi.
Iako deluje jednostavno, mnogi se iznenade koliko je test zapravo zahtevan.
Dobra vest: ravnoteža se može poboljšati
Dobra vest je da se ravnoteža, za razliku od nekih drugih zdravstvenih pokazatelja, može značajno unaprediti vežbanjem. Bez obzira na to da li ste prošli test ili ne, stručnjaci preporučuju redovne vežbe ravnoteže kroz aktivnosti poput joge, tai čija ili ciljanih vežbi stabilnosti, piše vecernji.
Na taj način smanjuje se rizik od padova, preloma i drugih komplikacija koje mogu ugroziti samostalnost i, u krajnjem slučaju, skratiti životni vek.
BONUS VIDEO
Komentari (0)