Svetski dan borbe protiv kancera obeležava se danas, 4. februara širom sveta, sa ciljem podizanja svesti o značaju prevencije, ranog otkrivanja i lečenja malignih bolesti, kao i pružanja podrške obolelima i njihovim porodicama.
Kada se pomene rak, mnogi imaju utisak da je opasnost svuda oko nas i da je gotovo nemoguće zaštititi se. Ipak, medicina i savremena nauka prave jasnu razliku između straha i stvarnog rizika. Ne izaziva sve rak, ali postoje navike i izloženosti za koje je dokazano da značajno povećavaju verovatnoću nastanka malignih bolesti.
Svetska zdravstvena organizacija, kroz Međunarodnu agenciju za istraživanje raka (IARC), decenijama analizira podatke iz velikog broja studija širom sveta. Na osnovu tih analiza, faktori rizika se razvrstavaju prema jačini dokaza – od onih koji su nesporno povezani sa rakom, do onih kod kojih su dokazi ograničeni.
Faktori sa jasnim dokazima
Među najopasnijima nalaze se pušenje i pasivno izlaganje duvanskom dimu, kao i konzumacija alkohola.

Yuriy Maksymiv/Shutterstock
Njima se pridružuju zagađenje vazduha sitnim česticama, azbest, UV zračenje iz sunca i solarijuma, kao i prerađevine od mesa poput viršli, slanine i kobasica. Posebno su značajne i određene infekcije – HPV, kao i virusi hepatitisa B i C, koji su direktno povezani sa rakom grlića materice i jetre.
Rizici koji se često potcenjuju
U grupu verovatno kancerogenih faktora spadaju crveno meso, dugogodišnji noćni rad u smenama, izduvni gasovi dizela, ali i navika ispijanja veoma toplih napitaka. Dugotrajna izloženost ovim faktorima može dodatno opteretiti organizam, naročito ako se kombinuju sa nezdravim stilom života.
Način pripreme hrane takođe je važan
Pečenje mesa na ekstremno visokim temperaturama, posebno kada dolazi do zagorevanja, kao i česta konzumacija dimljenih proizvoda, dovodi do stvaranja supstanci koje se povezuju sa povećanim rizikom od raka.
Mogući, ali ne i potvrđeni faktori
Najviše polemika izazivaju supstance kod kojih ne postoji jasan zaključak. Tu se ubrajaju zaslađivači poput aspartama, radiofrekventno zračenje mobilnih telefona, kao i upotreba određene industrijske hemikalije. Stručnjaci naglašavaju da to ne znači automatski opasnost u svakodnevnoj upotrebi.
Lekari podsećaju da opasnost ne znači isto što i rizik. Presudni su količina, dužina izloženosti i kombinacija sa drugim faktorima, uključujući genetiku i opšte zdravstveno stanje.
Ipak, prevencija ostaje najjače oružje. Prestanak pušenja, umerenost u alkoholu, redovna fizička aktivnost i održavanje zdrave telesne težine i dalje su najefikasniji i najdostupniji načini da se rizik od raka značajno smanji, pogotovo na današnji dan koji je Svetki dan brobe protiv raka.
Komentari (0)