Rod paradajza ne zavisi samo od kvalitetnih sadnica, plodnog zemljišta i dovoljno sunčeve svetlosti. Jedan od najvažnijih faktora uspešnog uzgoja jeste pravilno zalivanje. Iako deluje kao jednostavan posao, mnogi baštovani prave greške koje mogu oslabiti biljku, smanjiti prinos i uticati na ukus plodova.
Paradajz zahteva dosta vode, ali prevelika količina vlage može napraviti više štete nego koristi. Nepravilno zalivanje može dovesti do slabijeg razvoja korena, bujnog rasta lišća umesto plodova i pojave različitih bolesti.
Najčešća greška je previše vode
Kod paradajza ne važi pravilo da je više vode uvek bolje. Prekomerno zalivanje jedna je od najčešćih grešaka u uzgoju ove biljke.
Kada zemlja stalno ostaje natopljena vodom, koren nema dovoljno kiseonika, biljka slabi, a povećava se rizik od gljivičnih oboljenja. Osim toga, previše vlage može uticati na kvalitet plodova pa paradajz može biti manje ukusan i sklon pucanju.
Diplomirani inženjer poljoprivrede Ranka Vojnović sa portala Agroklub savetuje da se paradajz najbolje zaliva rano ujutru, dok se tokom velikih suša zalivanje može dopuniti i u večernjim satima.
shutterstock_Fotokostic

Kod uzgoja u plastenicima preporučuje se provetravanje pre zalivanja, jer visoka temperatura i vlaga mogu otežati oprašivanje. Voda za zalivanje ne bi trebalo da bude hladna – idealna temperatura je između 18 i 20 stepeni Celzijusa.
Bolje je zalivati ređe, ali obilnije
Stručnjaci ističu da paradajzu više odgovara ređe i obilnije zalivanje nego svakodnevno površinsko kvašenje zemlje.
PROČITAJTE JOŠ: Ako primetite ovo na paradajzu, verovatno je pun pesticida: Evo kako da uzgojite zdrav domaći plod
Obilnije zalivanje podstiče razvoj dubokog korena, zbog čega biljka postaje otpornija na sušu i visoke temperature. Nasuprot tome, često i plitko zalivanje dovodi do toga da se koren razvija samo pri površini zemlje, pa biljka postaje osetljivija na promene vremena.
Stabilna količina vlage u zemljištu važna je posebno tokom toplih letnjih dana, kada paradajz brzo gubi vodu.
Ne kvasite listove već vodu usmerite ka korenu
Jedna od čestih grešaka jeste zalivanje cele biljke odozgo. Paradajz treba zalivati direktno uz stabljiku, po zemlji, kako bi voda stigla do korena.
shutterstock_Ivanova Ksenia

Mokri listovi stvaraju povoljne uslove za razvoj gljivičnih bolesti, posebno tokom toplih i vlažnih perioda.
Kako prepoznati da li pravilno zalivate paradajz
Simptomi nepravilnog zalivanja često mogu biti slični. U oba slučaja biljka može da izgleda uvelo i uspori rast, ali stanje zemljišta daje pravi odgovor.
Ako je zemlja stalno vlažna, a listovi žute, omekšavaju ili dobijaju smeđe mrlje, najverovatnije je problem u prevelikoj količini vode.
shutterstock_Ekaterina Byuksel

Sa druge strane, nedostatak vode može dovesti do opuštenih listova, usporenog razvoja i slabijeg formiranja plodova.
PROČITAJTE JOŠ: Štetočine beže od ovog cveća: Posadite ga pored PARADAJZA i gledajte čudo u bašti
Pucanje paradajza takođe može biti posledica nepravilnog režima zalivanja, posebno kada biljka posle dužeg sušnog perioda odjednom dobije veliku količinu vode.
Jednostavan test pre zalivanja
Ne postoji tačno pravilo koliko često treba zalivati paradajz, jer to zavisi od vremenskih uslova, tipa zemljišta, faze razvoja biljke i načina uzgoja.
Pre nego što uzmete kantu ili crevo, proverite vlagu zemlje. Dovoljno je da prstom dodirnete prvih dva do tri centimetra zemljišta.
Ako je taj sloj još uvek vlažan, nema potrebe za zalivanjem. Kada počne da se suši, vreme je za obilnije dodavanje vode.
Najviše pažnje potrebno tokom rasta plodova
Najveća potreba za vodom javlja se tokom formiranja i rasta plodova. U tom periodu nedostatak vlage može direktno uticati na veličinu, količinu i kvalitet paradajza.
shutterstock_Best smile studio

Pravilnim zalivanjem biljka razvija snažan koren, zdravije lišće i daje ukusnije i obilnije plodove tokom cele sezone, piše večernji.
BONUS VIDEO:
Komentari (0)