More, sunce i visoka temperatura godinama su bili gotovo obavezna slika letnjeg odmora. Ipak, sve više putnika odlučuje da godišnji odmor provede daleko od vreline, gužve i neprekidnog traženja hlada. Umesto destinacija na kojima temperatura prelazi 35 ili 40 stepeni, biraju svežiji vazduh, prijatniju klimu i mesta na kojima mogu da provedu dan napolju, bez iscrpljujuće vrućine.
Ovaj trend naziva se "coolcation", a podrazumeva svesno biranje hladnijih krajeva upravo zato da bi se izbegla visoka letnja temperatura. Ne treba ga mešati s klasičnim zimovanjem jer glavni razlog putovanja nisu skijanje i zimski sportovi, već želja da se i usred leta boravi u prijatnijoj klimi.
Mlađi putnici sve češće beže od letnje žege
Džon Salivan, komercijalni direktor organizacije Advantage Travel Partnership, opisuje ovaj tip odmora kao putovanje koje se namerno bira zbog svežijeg vremena. Umesto podnevne žege i boravka u klimatizovanim prostorima, putnici žele temperaturu koje omogućavaju šetnje, izlete i aktivnosti tokom celog dana.
shutterstock.com/Gorgev

Takav način putovanja posebno privlači milenijalce i pripadnike generacije Z. Mlađi turisti spremniji su da planove prilagode vremenskim uslovima, a udobnost im postaje važnija od tradicionalne predstave da letovanje mora da podrazumeva vrelu plažu.
Jedan od razloga za rast interesovanja svakako su sve toplija leta. Odmor u zemljama poznatim po visokoj temperaturi može da postane naporan kada termometar danima pokazuje gotovo 40 stepeni. Zbog toga pojedini putnici klasične mediteranske destinacije posećuju u proleće ili jesen, dok se tokom leta okreću severu i planinskim predelima.
Požari menjaju način na koji biramo odmor
Ekstremne vrućine ne donose samo neprijatnost, već i ozbiljne rizike. Popularna letovališta u Grčkoj, Turskoj i drugim delovima Sredozemlja prethodnih godina bila su pogođena požarima, zbog čega turistima vreme više nije samo pitanje udobnosti, već i bezbednosti.
shutterstock.com/Monkey Business Images

Upravo zato stručnjaci smatraju da odmor u hladnijim krajevima možda nije kratkotrajan hir, već početak dugoročne promene turističkih navika. Putnici sve pažljivije proveravaju prognozu, rizik od požara i mogućnost da zaista uživaju u aktivnostima koje su planirali.
Skandinavija, Aljaska i Dolomiti među glavnim izborima
Među destinacijama koje se izdvajaju nalaze se nordijski fjordovi. Skandinavija nudi uređene gradove, upečatljivu prirodu i prijatniju letnju temperaturu, pa posebno odgovara ljudima koji žele aktivan odmor, krstarenje ili duge šetnje, bez velike vrućine.

shutterstock.com/Studio Romantic
Za one koji su spremni da putuju dalje, preporučuje se Aljaska, poznata po netaknutoj prirodi, divljim predelima i životinjama. Ona privlači putnike koji odmor zamišljaju kao boravak na otvorenom, a ne kao ležanje pored bazena.
Treći predlog su Dolomiti na severoistoku Italije. Dok su centralni i južni delovi zemlje leti veoma topli, ovaj planinski kraj pruža blažu klimu, spektakularne prizore i mogućnost za pešačenje, biciklizam i odmor u prirodi.
Ipak, tradicionalna letovališta nisu izgubila popularnost. Podaci organizacije Advantage Travel Partnership pokazuju da turisti i dalje žele klasičan letnji odmor, dok raste i potražnja za dalekim destinacijama. Grčka beleži snažan rast interesovanja, a Turska privlači rezervacije u poslednjem trenutku, zahvaljujući povoljnijem odnosu cene i kvaliteta.
"Coolcation" zato još nije zamenio more i sunce, ali je postao ozbiljna alternativa za sve koji od odmora žele da se vrate osveženi, a ne iscrpljeni još jednim toplotnim talasom, prenosi Večernji.
Komentari (0)