Roditeljstvo se menja zajedno sa vremenom, pa ono što je bilo uobičajeno pre nekoliko decenija danas ponekad deluje staromodno. Ipak, neke navike naših roditelja nisu izgubile vrednost - naprotiv, stručnjaci smatraju da bi pojedine mogle da pomognu deci da postanu samostalnija, odgovornija i otpornija.
Više slobode, manje organizovanja svakog minuta
Nekada deca nisu imala raspored ispunjen treninzima, časovima i različitim aktivnostima. Imala su vreme koje su sama osmišljavala, često napolju, bez odraslih koji bi im svakog trenutka govorili šta treba da rade. Takva nestrukturisana igra podstiče kreativnost, samostalnost i sposobnost rešavanja problema.
Sličnu vrednost ima i vreme koje dete provodi bez stalnog nadzora. Jelena Obradović, istraživačica sa Stanforda, upozorava da prevelika uključenost roditelja može da oteža razvoj samokontrole i sposobnosti deteta da samo usmerava pažnju i ponašanje.
Pixabay/lindsrw

Važna je i mera u vannastavnim aktivnostima. Deca ne moraju svakog dana da budu zauzeta. Vreme za odmor, dosadu i slobodnu igru može biti jednako važno za njihov razvoj.
Odgovornost se uči kod kuće
Još jedna navika koja se nekada podrazumevala jeste pomaganje u kući. Sklanjanje igračaka, postavljanje stola ili neki drugi zadatak primeren uzrastu deteta nisu samo obaveze - oni mu daju osećaj da doprinosi porodici.
Dr Čeril Gerson ističe da zadaci mogu da pomognu detetu da razvije osećaj pripadnosti, odgovornosti i sopstvene vrednosti. A kada nešto ne uspe, nije uvek potrebno odmah priskočiti u pomoć. Povremena frustracija i greška mogu da budu prilika da dete nauči kako da se izbori sa neprijatnim osećanjima i pokuša ponovo.
Porodica za stolom, knjiga umesto ekrana
Zajednički obroci bez telefona i drugih ekrana nekada su bili deo svakodnevice, a danas se zbog različitih rasporeda teže organizuju. Ipak, čak i nekoliko zajedničkih obroka nedeljno može da bude dragoceno vreme za razgovor i povezivanje.
Shutterstock/Zamrznuti tonovi

Čitanje knjiga je još jedna jednostavna navika koju vredi sačuvati. Ekrani sami po sebi nisu "zabranjeni", ali dr Ronald Stolberg upozorava da prekomerna upotreba može nepovoljno da utiče na emocije i ponašanje dece. Knjiga, s druge strane, otvara prostor za maštu i zajednički razgovor.
Nije potrebno mnogo da bi detinjstvo bilo lepo
Rođendani ne moraju da izgledaju kao mali festivali, niti svaka porodična aktivnost mora da bude skupa ili posebno organizovana. Jednostavna proslava, igre i vreme provedeno sa dragim ljudima često su sasvim dovoljni.
PROČITAJTE JOŠ: Psiholozi upozoravaju na rečenice koje mogu POVREDITI DETE
Važna lekcija je i učenje lepih manira. "Hvala", "molim" i "izvoli" nisu samo formalne reči - kroz njih dete uči da primećuje druge i pokazuje poštovanje.
Shutterstock/New Africa

Konačno, uključivanje u život zajednice, kroz pomaganje drugima ili volontiranje kada je dete dovoljno veliko, može da razvije osećaj odgovornosti i pripadnosti. Dr Stolberg navodi da volontiranje deci može da pruži osećaj svrhe i doprinese njihovom emocionalnom sazrevanju.
PROČITAJTE JOŠ: NIJE RAZMAŽENO NITI DRAMATIČNO: Ako dete OVO radi, pokazuje emocionalnu inteligenciju - tvrdi psiholog
Nije potrebno vraćati se roditeljstvu iz prošlog veka da bismo sačuvali njegove dobre strane. Dovoljno je da deci ponovo damo ono što im je možda najviše potrebno: vreme za igru, priliku da nešto urade sama, prostor da pogreše i porodicu koja ima vremena da ih sasluša, piše Miss7mama.
Komentari (0)