Medicina

Drugima ništa, a vi ste stalno PREHLAĐENI: Evo zašto se neki ljudi češće razbolevaju

Pravi razlog nije imunitet

Slika Autora
bySrećne

11.01.2026 17:01

Drugima ništa, a vi ste stalno PREHLAĐENI: Evo zašto se neki ljudi češće razbolevaju
freepik

"Uvek sam bolestan!" i "Ne mogu da verujem da sam opet prehlađen/a"  mnogima su najčešće rečenice. Ipak, nije vam to u glavi: sezona respiratornih virusa zaista neke ljude pogađa češće i jače od drugih.

- Svi su izloženi riziku od obične prehlade ili respiratornih virusa poput gripa i Covid-19 - kaže dr Tim Hendriks iz AdventHealth Centra Care na Floridi. I dok se često govori o "slabom" ili "jakom" imunitetu, glavni razlog zbog kog se ljudi razbolevaju najčešće nije "imunitet", već - izloženost.

Glavni razlog: izloženost 

- Ključ je u tome koliko ste često izloženi zaraženim ljudima - kaže dr Din Blumberg, šef Odseka za pedijatrijske zarazne bolesti u UC Davis Healthu.

Ko provodi više vremena u blizini ljudi koji kašlju, kijaju i šmrču, prirodno će se češće razbolevati od nekoga ko takvu izloženost nema.

shutterstock.com/Prostock-studio

U porodici ste češće izloženi virusima

Važno: ovo ne važi za imunokompromitovane osobe i one koji uzimaju terapije koje potiskuju imuni sistem (npr. tokom lečenja raka ili kod bolesti poput lupusa i Kronove bolesti). Te grupe su generalno pod većim rizikom od infekcija i o tome ih obično informiše lekar.

Ko je u najvećem riziku

Najintenzivnija izloženost je u domaćinstvu, jer imate dug i blizak kontakt s ljudima. U kući delite prostor, dodirujete iste površine, sedite blizu jedni drugih, ponekad koristite iste predmete. Zato ljudi koji žive u većim domaćinstvima često primećuju da su češće bolesni.

Posebno su u riziku porodice s malom decom, kao i vaspitači i učitelji.

- Deca dobijaju više virusa jer su im izložena u školi - kaže Hendriks.

A vrtići su, prema Blumbergu, naročito „kritični” jer su deca premala da dosledno sprovode higijenu: ne pokrivaju usta pri kašljanju i kijanju, ne peru ruke dovoljno često, dele igračke i sede blizu jedni drugih. Kod kuće, porodice su zatim u stalnom bliskom kontaktu sa zaraženim detetom, hrane ga, uspavljuju, nose, grle i ljube, i tako se rizik prenosa povećava, prenosi tportal.

Kako deca rastu, rizik se smanjuje jer su higijenske navike bolje, a fizički kontakt s roditeljima često manje intenzivan. Najniži rizik imaju odrasli bez dece kod kuće i bez velikog broja ukućana.

Kako se virusi šire i šta pomaže

Respiratorni virusi se najčešće prenose kapljicama, što ste bliže nekome ko kašlje, kija ili čak govori, rizik je veći. Zato maske u situacijama visokog rizika i provetravanje prostora mogu pomoći, kao i držanje distance kada je neko očigledno prehlađen.

Virusi se prenose i dodirom, pa je korisno izbegavati dodirivanje lica (nos, usta, oči) neopranim rukama.

Najjednostavnija mera koja pravi razliku

- Pranje ruku i dezinfekciono sredstvo su među najdoslednijim merama za smanjenje prenosa - kaže Hendriks.

Alexander Raths/Shutterstock

Pranje ruku jedna je od glavnih mera prevencije

Uz to, kvalitetan san, dobra ishrana, dovoljno tečnosti i odmora podržavaju imuni sistem. Ne postoji mera koja garantuje da se nećete zaraziti ako ste izloženi, ali kombinacija higijene i zdravih navika može značajno smanjiti učestalost infekcija.

BONUS VIDEO:

 

Komentari (0)