Nakon više od dve decenije rada sa pacijentima koji su preživeli infarkt, začepljenje arterija i različite metaboličke poremećaje, američki kardiolog Sandžej Bodžraj došao je do važnog zaključka da se ključ za zdravlje srca često se krije u večernjim satima, kada većina ljudi ne obraća dovoljno pažnje na svoje navike.
U osnovi ovog problema nalazi se naš biološki sat, poznat kao cirkadijalni ritam, koji reguliše smenu budnosti i sna. Tokom dana dominira simpatički nervni sistem, zadužen za budnost i reakcije na stres. Noću bi, međutim, trebalo da preuzme parasimpatički sistem, koji omogućava regeneraciju organizma. Ako se taj prelaz ne dogodi, telo ostaje u stanju napetosti, što dugoročno opterećuje srce i krvne sudove.
Zbog toga ovaj kardiolog ima jasna pravila kojih se strogo pridržava, posebno nakon 19 časova.
Bez kasnih i obilnih obroka
Metabolizam prati prirodni ritam dana. U večernjim satima opada osetljivost na insulin, pa telo teže obrađuje šećere i masti.

shutterstock.com/BearFotos
Kasna večera može dovesti do povišenog nivoa šećera u krvi, lošije razgradnje masti i jačanja upalnih procesa, što povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti.
Alkohol nije rešenje za opuštanje
Iako mnogi posežu za čašom vina kako bi se opustili, alkohol zapravo remeti san. Smanjuje kvalitet REM faze, utiče na lučenje melatonina i povećava puls tokom noći. Takođe sprečava prirodan pad krvnog pritiska, što je važan faktor za zdravlje srca.
Izbegavanje kasnih treninga visokog intenziteta
Fizička aktivnost je korisna, ali ne i u kasnim večernjim satima. Intenzivan trening pred spavanje održava povišen nivo kortizola i otežava telu da se umiri. To može dovesti do lošijeg sna i povećanog opterećenja srca tokom noći.
Oprez sa sadržajem koji izaziva stres
Napete emisije, političke rasprave ili sportski događaji mogu izazvati snažnu emocionalnu reakciju. Nervni sistem ne pravi razliku između stvarne i "ekranske" opasnosti, pa se aktivira stresni odgovor, uz ubrzan rad srca i povišen pritisak.
Teške razgovore ostaviti za jutro
Svađe i emotivno napeti razgovori uveče mogu izazvati nagli skok kortizola i dodatno opteretiti srce. Kod osetljivih osoba to može čak dovesti i do poremećaja srčanog ritma. Zato savetuje da se ozbiljne teme odlože za deo dana kada smo stabilniji i smireniji.
Ograničavanje korišćenja ekrana
Plavo svetlo koje emituju telefoni i televizori direktno utiče na proizvodnju melatonina, hormona sna. Dugotrajno izlaganje ekranima uveče povezano je sa poremećajem sna, povišenim pritiskom i povećanim rizikom od metaboličkih bolesti.
Prigušuje svetlo u domu
Jaka rasveta u večernjim satima šalje mozgu signal da je i dalje dan, što remeti prirodni ritam organizma. Umesto toga, preporučuje se topla, prigušena svetlost koja pomaže telu da se pripremi za odmor, a o tome šiše i CNBC.
Komentari (0)