Nutricionizam

Najveći mitovi o ISHRANI u koje i dalje verujemo - a uništavaju naše zdravlje

Mišljenja su podeljena oko ovih najčešćih zabluda koje se tiču ishrane

Slika Autora
byAna Županjevac

04.05.2026 12:01

Najveći mitovi o ISHRANI u koje i dalje verujemo - a uništavaju naše zdravlje
Shutterstock/Yotka

Mitovi o hrani su iznenađujuće uporni, budući da se prenose generacijama, a pojačavaju ih različiti izvori na internetu, pa čak i infuluenseri. Čak i često zvuče "logično", iako nemaju čvrsto naučno uporište. Nekoliko najčešćih zabluda u koje ljudi veruju, ukorenjene su duboko u svesti pojedinca, od kojih većina, jednostavno ne ne želi da ih se otarasi. 

Ipak, sa novijim saznanjima i svestranošću, ljudi lako mogu doći do pravih informacija, koje se tiču ishrane i njenih mitova, te šire sagledati sliku i odlučiti o konzumaciji određenih grupa namirnica, ali i bolje razumeti mehanizme na kojima počivaju zablude i zbog čega do njih dolazi.

Ugljeni hidrati ne znače uvek gojenje

Jedan od najrasprostranjenijih mitova je da ugljeni hidrati automatski goje. Istina je da višak kalorija, bez obzira na izvor, dovodi do gojenja.

Shutterstock/marilyn barbone

Ugljene hidrate treba konzumirati umereno

Ugljeni hidrati poput integralnih žitarica, voća i povrća zapravo su važan izvor energije i vlakana. Problem nastaje kada se preteruje sa prerađenim šećerima i rafinisanim proizvodima.

Nizak procenat masti ima skriveno značenje

Često se može čuti i da je "bezmasna hrana uvek zdravija".  Međutim, kada proizvođači uklone masti, često dodaju šećer ili aditive da bi poboljšali ukus. Zdrave masti, poput onih iz orašastih plodova, maslinovog ulja ili ribe, ključne su za rad mozga i hormona.

Da li detoks "radi"

Još jedan uporan mit je da detoks dijete "čiste organizam". U realnosti, telo već ima veoma efikasan sistem za detoksikaciju, a to su jetra i bubrezi.

Shutterstock/Danijela Maksimovic

Da li detoks programi zaista funkcionišu

Većina detoks programa nema naučne dokaze i često se svodi na kratkoročno izbacivanje vode iz organizma, a ne toksina, kako se to često korisnici dovode u zabludu.

Vreme poslednjeg obroka

Mnogi veruju i da ne treba jesti posle određenog vremena, najčešće posle 18 ili 20 časova. Istina je da nije presudno kada jedete, već koliko i šta jedete tokom celog dana. Ako ukupni unos kalorija odgovara vašim potrebama, kasniji obrok sam po sebi neće izazvati gojenje. Ipak, nekolicina stručnjaka se ne slaže sa ovom tvrdnjom, te ističe da poslednji obrok treba biti nekoliko sati pre odlaska na spavanje.

Emulgatori i njihovo značenje

Postoji i mit da su svi "E brojevi" i aditivi štetni. Iako neki aditivi mogu biti problematični u velikim količinama, mnogi su potpuno bezbedni i rigorozno testirani. Strah često dolazi iz nepoznavanja, a ne iz stvarne opasnosti.

Na kraju, važno je razumeti da u ishrani retko postoje crno-bele istine. Umesto oslanjanja na popularne mitove, mnogo je korisnije fokusirati se na balansiranu ishranu, raznovrsnost i umerenost, uz savete stručnjaka i nadzor lekara. 

BONUS VIDEO:

Komentari (0)