Možda mislite da vaša jutarnja rutina ne utiče na zdravlje, ali postoji jedna, naizgled bezazlena navika koja može dugoročno imati ozbiljne posledice po organizam - preskakanje doručka.
Studija objavljena u časopisu Wiley Online Library pokazala je da izostavljanje jutarnjeg obroka može dovesti do povišenog nivoa holesterola, čak i kada dolazi do minimalnog gubitka telesne težine. Kako je to moguće?
Stručnjaci za zdravlje srca ističu da redovno preskakanje doručka može negativno uticati na kardiovaskularni sistem na više načina.
Poremećaj cirkadijalnog ritma
Preskakanje doručka može narušiti cirkadijalni ritam - unutrašnji biološki sat koji kontroliše brojne procese u telu. Kada je ovaj ritam poremećen, dolazi do promena u radu gena i enzima koji regulišu nivo holesterola, objašnjava Miešl Routhenstein, registrovana dijetetičarka i kardiolog.
- Bez jutarnjeg obroka, jetreni enzim HMG-CoA reduktaza, koji kontroliše brzinu proizvodnje holesterola, postaje aktivniji i proizvodi više LDL-a i ukupnog holesterola - navodi ona.
Shutterstock/praveen t philip

S druge strane, doručak može pomoći u sprečavanju naglih skokova holesterola koji se često javljaju nakon buđenja.
- Sinteza holesterola prirodno doseže vrhunac u ranim jutarnjim satima, ali doručak osigurava hranjive materije koje ublažavaju taj proces - ističe Routhenstein.
Veći rizik od prejedanja kasnije tokom dana
Kada preskočite doručak, postoji veća verovatnoća da ćete tokom dana jesti brzu hranu ili obroke bogate ugljenim hidratima i mastima, često bez mnogo razmišljanja. Ova kompenzacija može dovesti do prejedanja i poremetiti balans ishrane, što dodatno opterećuje organizam.
- Izostavljanje jutarnjeg obroka može podstaknuti metaboličke promene koje povećavaju proizvodnju holesterola, ali i dovesti do prejedanja u kasnijim satima - kaže kardiolog Randi Gould.

Shutterstock/Studio Romantic
Prema njegovim rečima, to je delimično posledica promena hormona koji regulišu apetit.
- Produženi jutarnji post utiče na nivoe leptina i grelina, povećava osećaj gladi i doprinosi insulinskoj rezistenciji. Ta kombinacija otežava telu uklanjanje holesterola iz krvi, što dodatno povećava nivo LDL holesterola - dodaje Routhenstein.
Stručnjaci upozoravaju da organizam, ukoliko ujutru ne dobije potrebne hranljive materije, može "signalizirati" glad tokom celog dana. Iako istraživanja nisu u potpunosti saglasna po pitanju toga da li preskakanje doručka vodi ka većem ukupnom unosu kalorija, jedno je neosporno - studije dosledno pokazuju da osobe koje redovno preskaču jutarnji obrok imaju povišen nivo holesterola.
Opada ukupni kvalitet ishrane
Odlaganje prvog obroka u danu može negativno uticati na celokupnu ishranu tokom dana.
- Preskakanje doručka često vodi ka konzumiranju obilnijih, ali nutritivno siromašnijih obroka kasnije tokom dana - objašnjava Routhenstein.
Takvi obroci obično sadrže veće količine zasićenih masti i rafinisanih ugljenih hidrata, što direktno doprinosi povećanju LDL holesterola i smanjenju zaštitnog dejstva HDL holesterola.
Shutterstock/Lee Charlie

Studija objavljena na platformi ScienceDirect pokazala je da deca koja preskaču doručak tokom dana unose više masti i natrijuma u poređenju sa decom koja redovno doručkuju. Ovo je značajno, jer prekomeran unos zasićenih masti i soli može ozbiljno ugroziti zdravlje srca. Takođe, preskakanje doručka otežava unos celovitih žitarica - važnog izvora vlakana, minerala i kvalitetnih ugljenih hidrata.
Još jedno istraživanje, takođe objavljeno na ScienceDirectu, pokazalo je da odrasli Australijanci koji redovno jedu obilan doručak tokom dana unose više vlakana, vitamina i minerala.
Pored toga, konzumiraju manje dodatog šećera, zasićenih masti i alkohola - faktora koji mogu negativno uticati na zdravlje srca.
Komentari (0)